O izlogu
Izlog je prvi, često i jedini medij komuniciranja s kupcima.
Možemo ga definirati kao marketinško sredstvo koje nudi neke posebne prednosti - ekonomičnost, fleksibilnost, apsolutnu individualnost te laku i brzu prilagodljivost ciljanoj skupini. To su pozitivna svojstva koja pri aktiviranju kod drugih sredstava propagande zahtijevaju puno veća financijska ulaganja.
Razvoj uređenja izloga
Još u starom Egiptu, Grčkoj i Kini trgovci su uvidjeli važnost promocije i izlaganja robe. Izloženu robu nastojali su predstaviti optički privlačno. Čak i danas se takav način izlaganja može vidjeti na tradicionalnim tržnicama i sajmovima.
Povijest izloga seže još iz
doba starih Rimljana. Prvi dokumentirani izlog kreiran je 1740. u
Augsburgu u Njemačkoj, a oko 1780. u Parizu izlozi su se počeli
učestalije pojavljivati. Kao takvi, izlozi spadaju među prve masovne
medije. Kasnije se, iz potrebe da privuku pažnju kupaca,
šire na sjever Europe na prostor gdje se intenzivno razvila trgovina.
Daljnjom ekspanzijom trgovačke djelatnosti u 19. stoljeću uređivanje
izloga u velikim gradovima se dodatno razvija, pa se mala uokvirena
stakla zamjenjuju staklima velike površine. Tom promjenom površine za
uređenje izloga postaje neophodno specijalizirano znanje. Ujedno dolazi
do sve veće svijesti o važnosti izloga i metodama izlaganja robe, a
javlja se i potreba za novom strukom – aranžerima izloga – koji
izrađuju scenografiju izloga. Aranžiranje postaje ogranak dekorativne
umjetnosti, a podizanjem vizualnih normi izlozi preuzimaju ulogu
značajnih medija u trgovinskoj propagandi.